Epidemiologinja o hantavirusu: Kod nas se iz iste porodice svakih par godina javljaju epidemije

"Prema trenutno dostupnim informacijama, kod jednog oboljelog je potvrđen hantavirus. Vrlo vjerojatno se radi o plućnom hantavirusnom sindromu što može vrlo brzo napredovati u teže oblike bolesti i kod velikog broja ljudi može doći do smrtnog ishoda.

Ono što se sada trenutno događa je na neki način intenzivno epidemiološko istraživanje uz mikrobiološke pretrage kojima se pokušava utvrditi točan tip virusa da bismo znali i što poduzimati dalje s pravim mjerama", kaže eidemiologinja Vesna Višekruna Vučina.

Govoreći o opasnosti ovoga virusa, te postoji li nešto s čime se on može usporediti, a što se pojavljuje i u našim dijelovima svijeta, Višekruna Vučina kaže da ono što je bitno jest da se uobičajeno hantavirusi ne prenose s čovjeka na čovjeka.

"Postoji mogućnost kod ovog anda virusa koji je specifičan, ustvari endemski za Južnu Ameriku, zabilježeni su slučajevi prijenosa sa čovjeka na čovjeka, ali u ovom trenutku se ne može tvrditi da je ovdje uistinu prešao uzročnik s osobe na osobu. Postoji mogućnost da su se ustvari svi izložili istovremeno, da imaju isti put prijenosa, jer znamo da se hantavirusi prenose kroz izlučevine glodavaca i moguće je uistinu da su osobe došle u kontakt s tim izlučevinama ili tijekom izleta ili možda na samome brodu."

Ističe kako kod nas i u Europi taj tip hantavirusa nije endemski, niti se ikada javljao.

"Kod nas se, slično tome iz te iste porodice hantavirusa, javlja mišja groznica. Kao što znate, mi imamo u Hrvatskoj endemska područja za mišju groznicu, pa imamo svakih par godina, ciklički se javljaju te epidemije. No, kod tog hantavirusa, to je najčešće puumala virus koji uzrokuje mišju groznicu, ipak je manja smrtnost. Ljudi mogu teže oboljeti i završiti na dijalizi jer primarno pogađa bubrege, ali je smrtnost od 5 do 15%, dok kod ovog hantavirusa može biti i 50 do 60%", kaže.

Upitana koliko je ozbiljnija trenutna situacija na kruzeru MV Hondius, s obzirom na to da se radi o relativno zatvorenom prostoru, odnosno brodu na pučini oceana, Višekruna Vučina ističe: "Inače, u zatvorenim prostorima gdje veći broj ljudi boravi u skučenim prostorima, uvijek postoji mogućnost širenja zaraze. I u sezoni gripe uvijek upozoravamo da se izbjegavaju veća okupljanja.

Tako da je i kruzer potencijalno mjesto gdje može doći do širenja određene zarazne bolesti. To se ustvari i zna kroz godine epidemioloških kretanja bolesti, ali ne mora značiti da je uistinu sam izvor bio na kruzeru. Moguće je da su se osobe izložile i tijekom nekih izleta, jer na kruzerima ljudi izlaze i van broda. Tako da se to tek treba utvrditi kroz epidemiološka ispitivanja."

Kaže kako prema informacija kojima raspolažu od Svjetske zdravstvene organizacije da se trenutno provode intenzivna istraživanja, te čim budu imali potvrdnu informaciju o kakvom točno tipu virusa i prijenosa se radi, vrlo vjerojatno će se onda osobe s kruzera uz određene upute moći pustiti svojim kućama: "No, do tada trebaju biti u izolaciji kako bi se spriječilo daljnje širenje, tj. u karanteni.

Moguće je da nešto još uvijek nije prepoznato kod tih slučajeva koji su do sada bili. I zbog toga je potrebno provesti i epidemiološko i virološko istraživanje kako bismo bili sigurni. Na neki način je dobro da se radi o tom jednom zatvorenom prostoru gdje osobe nisu dalje išle u populaciju, da se nije kasno saznalo, recimo, pa ako se uistinu nešto i prenosi s čovjeka na čovjeka, da nisu se daljnja širenja dogodila."

Utjecaj putovanja na širenje zaraznih bolesti i važnost higijenskih mjera

Višekruna Vučina je naglasila i situaciju u kojoj svijet postaje globalno selo, u smislu mogućnosti putovanja i brzog širenja bolesti: "Osoba uistinu može u jednom trenutku sa jednog kraja svijeta doći na drugi, a sa tim putovanjem moguće je i širenje zaraznih bolesti. Ne mora to biti neka endemska bolest, neka bolest koja je specifična samo za neko područje. Mi godinama upozoravamo na ospice, jer postoji mogućnost gdje je epidemija ospica da se osoba izloži i vrati se i u Hrvatsku ili bilo gdje drugdje i nastavi širiti bolest."

"Stoga je važno pridržavati se onih uobičajenih higijenskih mjera, znači kad ste negdje na putovanju od pojačane higijene, obraćanja pozornosti na jelo, piće i hranu, boravak u prirodi, na neki način izbjegavati baš direktni kontakt sa divljim životinjama, podizanje prašine na takvim mjestima i slično. Znači malo pojačaniji oprez tijekom boravka u prirodi. Ali kažem, moguće je s obzirom na brze načine putovanja i pokretljivost ljudi, uvijek su moguće ovakve situacije. Ono što je važno je da bude brza epidemiološka reakcija kako bi se širenje svelo na minimum", ističe epidemiologinja.